Login

Signup

Socijalne vještine
povezane su s prihvaćanjem od strane vršnjaka i nastavnika.

Što su djetetovi prsti aktivniji,
to se bolje ostvaruje njegov govorni, emotivni i intelektualni razvoj.

Osigurajte svom djetetu

PAKETIĆ ZA ŽIVOT

Mi smo tim interdisciplinarnih stručnjaka i želimo djeci različitog uzrasta ponuditi dijagnostiku i podršku za razvoj dobrog zdravstvenog statusa uzimajući u obzir tri aspekta:

1. kako do lijepog osmijeha (razvoj čeljusti, zubi, dišnih puteva i lica)
2. kako biti dobro sa sobom i drugima (samopoštovanje i socijalne vještine)
3. kako se pravilno držati (postura tijela i razvoj motoričkih sposobnosti)

Na sva tri aspekta radimo istovremeno jer su međusobno povezani, a time štedimo vrijeme djeci i roditeljima. Spomenute vještine usvojene u ranoj dobi, ostaju djeci kao dugoročna dobrobit.
Dugogodišnjim radom u sva tri područja djelovanja – ortodoncija, psihologija i kineziologija, uočavamo da su naše intervencije efikasnije ukoliko se primjenjuju u ranijoj dobi. Generalno značajno utječu na kvalitetu života.

    Kako do lijepog osmijeha

    ORTO KUTAK

    U ortodontskom djelu programa učimo jednostavne vježbe poput pravilnog gutanja, disanja i vježbi za razvoj snage i harmonije mišića obraza i jezika kojima stvaramo bolje uvjete za rast i razvoj svih struktura u regiji glave i lica, što rezultira i lijepim osmijehom.
    Na taj način najčešće izbjegavamo sve kompleksne vježbe, aktivnosti i zahvate koji uključuju razne naprave i pomagala u kasnijoj fazi rasta i razvoja. Vježbe su zabavne, prilično zanimljive za djecu, ali nisu na odmet ni odraslima. Roditelje uključujemo u igru čime pojačavamo i naglašavamo te slatke i kratke trenutke zajedničkog igranja, kad roditeljima dajemo priliku da svrsishodno podjetinje:)
    Velike i uočljive pomake na estetici, harmoniji i funkciji vidimo kod djece (jer rastu) no nije isključeno da i roditelji uoče promjene na svojim strukturama lica i zubi, ukoliko prihvate izazov.

      Kako biti dobro sa sobom i drugima

      PSIHO KUTAK

      Kako biti dobro sa samim sobom (samopoštovanje) je prva stepenica zdravog psihološkog života pojedinca. Djecu učimo da prepoznaju kako se osjećaju i što žele te da dopuste sebi da to izraze bez srama, grižnje savjesti i pritiska zbog raznih očekivanja okoline. 'To kako se osjećam u redu je' bazični je osjećaj koji nam je potreban kako bismo mogli upravljati sobom, svojim emocijama i ponašanjem.
      Kako biti dobro s drugima je sljedeća stepenica u emocionalno-socijalnom razvoju. Uspješno se nositi s raznim socijalnim situacijama, a da pri tome izrazimo sebe i uvažimo tuđu perspektivu osnova je emocionalne inteligencije. Djecu učimo vještinama komuniciranja, slušanja, empatije, prihvaćanja, izražavanja vlastitog mišljenja, rješavanja problema.
      Važna pretpostavka vezana za socijalne i emocionalne vještine je da se one mogu naučiti, a mi to radimo na zabavan i kreativan način putem igre, smijeha, dijaloga, glume, crtanja, plesanja, imitacije poštivajući različitost svakog djeteta u grupi.

        Kako se pravilno držati

        KINEZIO KUTAK

        Nakon što djeca uđu u školsku dob, vrijeme koje provedu ne igrajući se, tj. u mirovanju povećava se za 50% u odnosu na predškolsku djecu. Ranom prevencijom djecu možemo jednostavnim zadacima osigurati od negativnih utjecaja nepravilne posture. Ključ je naučiti ih automatizirati izvođenje svakodnevnih pokreta te pravilnom sjedenju. Djecu koja su u fazi rasta i razvoja vrlo je jednostavno „popraviti“ kineziterapijskim programom, a ako se zakasni, posljedice mogu ostati za čitav život.
        Na temelju istraživanja velikog broja djece otkrivena je i sljedeća zakonitost: kada razvoj pokreta prstiju odgovara dobi, razvoj govora također je uredan. Kada razvoj fine motorike zaostaje, zaostaje i razvoj govora te kognitivni razvoj. Zato kinezio program nudi specijalizirane vježbe za cjelokupni motorički razvoj djeteta, a posebna pažnja stavljena je na razvoj fine motorike šake.

          Naš tim

          Aleksandar Gulin

          Ortodont

          Latica Mladina

          Psiholog

          Zoran Pajić

          Kineziolog